… da će zbilja uvijek nadmašiti i najbujniju maštu; uvijek će biti nepoznatih stvari, a možda i takvih koje ne možemo spoznati.
To su riječi velikog Arthura C. Clarke-a iz predgovora knjizi Misterije svijeta iz 1980. godine, i vjerujem da su još uvijek istinite i aktualne. Pisac znanstvene fantastike, znanstvenik i inženjer, Clarke zasigurno nije bio prvi koji je postavljao pitanja, ali bio je u pravo vrijeme i na pravom mjestu da ih upita glasno i poprati knjigama i televizijskim znanstveno popularnim serijama kojima je zaintrigirao mnoge, a neke i potaknuo da zađu dublje u te zamagljene teritorije.
Vaša autorica spada u ovu potonju grupu, i iako se nikada nisam bavila nikakvim stručnim niti znanstvenim istraživanjima, pročitala sam i doslovno progutala gomilu knjiga o misterijama našega svijeta i obišla neka od fascinantnih mjesta prije nego što sam se odlučila da me ipak najviše zapanjuju nedorečenosti i nepodudarnosti u onome što nazivamo prapovijest.
Tako imenujemo sve što se događalo u vremenu prije oko 5500 g. kada smatramo da su se pojavili stari Sumerani sa pismom i kotačem što je konačno pokrenulo pravi razvoj ljudskog roda, što smo zaključili iz gomile glinenih pločica sa zapisima o tome što su jeli, gdje su spavali, s kime su trgovali i kako su se liječili, protiv koga su ratovali, koliko su ljudi zarobili, a koliko su koza oslobodili od neprijatelja.
Na slici Gobekli Tepe, arheološki lokalitetu središnjoj Turskoj čija je starost procijenjena oko 12 000 g.
Fotografija preuzeta s platforme Pexels
Postavili su temelje poljodjelstva i stočarstva, preko noći se pretvorivši iz lovaca sakupljača u sjedilačko društvo koje se čim je prestalo lutati, posvetilo matematici, promatranju neba, navodnjavanju i podizanju nevjerojatnih građevina.
Je li se to doista zbilo tako kako nas uče današnji povjesničari?
Na slici Stonehenge, arheološki lokalitet u Velikoj Britaniji za koji se procjenjuje da je izgrađen između 3000 i 1000 g. prije naše ere.
Fotografija preuzeta s platforme Pexels
Upravo su oni dokazali da se čovjek, ovakav kakav je danas, znači sa sposobnošću govora, apstraktnog razmišljanja i na određenom stupnju inteligencije nije značajno promijenio, ni mentalno ni fizički više od 100 000 godina.
Što smo radili tih dugih 100 000 godina da smo tek u zadnjih 5500 iz špilja otišli na Mjesec?
Yucatan, Meksiko, do sada jedan od najvećih lokaliteta otkopanih gradova starih Maja, pretpostavljeno vrijeme izgradnje oko 2000 g. pr.n.e.
Fotografija preuzeta s platforme Pexels